PAMETNI KORACI KROZ PRAZNIČNE IZAZOVE
IMUNITET; pregled kroz vitamine i minerale
U posljednjim mjesecima godine, kada se bliže praznici, svi se više opuštamo, uživamo u porodičnim okupljanjima i bogatim obrocima. I dok je to divno vrijeme za slavlje, ono može donijeti i nekoliko izazova za naš imunitet. Iz ovih razloga važno je obratiti pažnju na unos vitamina i minerala koji ga podržavaju.
Iako je tokom zimskih mjeseci posebno bitno održavati zdravlje, zbog kraćih dana i manje izlaganja sunčanoj svjetlosti, mi i dalje možemo koristiti vitamine i minerale kao prirodnu zaštitu.
Vitamin D3 – sunčeva podrška imunološkom sistemu
Tokom zime, smanjen je nivo vitamina D u organizmu jer smo manje izloženi sunčanim zracima.Vitamin D je jedini vitamin koji se može sintetizirati u organizmu uz pomoć sunčevih zraka, pa ga mnogi u zadnje vrijeme smatraju i hormonom. Ovaj vitamin je ključan za održavanje jakog imunološkog sistema, a u zimskim mjesecima, kada se često zadržiš u zatvorenom, unos D3 može biti presudan. Dnevne doze idu od 600-1000IU, a u nekim slučajevima unos može biti i do 2000IU (problemi sa štitnom žlijezdom, hipovitaminoza).
Kako uzimati D3?
Preporučuje se uzimati uz masniji obrok jer je vitamin D topiv u mastima.
Vitamin D je najbolje uzimati ujutro, jer može imati blagi stimulativni učinak na energiju tokom dana.
Tokom hladnih mjeseci, kada je smanjeno sunčanje, preporučuje se kontinuirano uzimanje ili uzeti suplemente prema preporuci ljekara.
- Konzumirati hranu pogatu vitaminom D (riba, žumance, mlijeko, gljive).
Selen – moćni antioksidans i podrška štitnoj žlijezdi
Selen je važan za jačanje imuniteta, ali također pomaže u održavanju ravnoteže štitne žlijezde, što je ključno za naš metabolizam i nivo energije. Preporučene dnevne doze su do 55mcg/dan, a možemo ga suplementirati i unošenjem hrane koja je bogata selenom( brazilski orah, riba, jaja, meso, žitarice).
Kako uzimati selen?
Preporučuje se uz obrok, radi bolje apsorpcije i smanjenja mogućih nelagodnosti u stomaku.
Može se uzimati ujutro ili tokom dana, obavezno u malim, ali redovnim dozama, jer previše selena može biti štetno.
Pomoć pri održavanju ravnoteže u organizmu.
Cink – mineral odbrane
Cink je jedan od najvažnijih minerala za imunološki sistem. Aktivira enzime koji pomažu u borbi protiv virusa i bakterija, a posebno je koristan u prevenciji prehlada koje su česte u zimskoj sezoni. Izuzetno je bitan mineral za muško zdravlje pa njegove doze kod muškaraca mogu ići i do 40mg/dan. Preporučena dnevna doza se kreće od 8mg do 11mg/dan. Ima ga u crvenom mesu, mesu peradi, školjkama i žitaricama.
Kako uzimati cink?
Najbolje je uzimati ga na prazan želudac, jer tada pokazuje najbolju apsorpciju.
Ako uzimaš veće doze cinka, možeš ih podeliti tokom dana kako bi izbjegao moguće nelagodnosti.
Cink je posebno koristan pred spavanje, jer može poboljšati oporavak organizma tokom noći.
Vitamin C – klasična ali važna podrška
Tokom prazničnih dana, kada se unosi mnogo hrane bogate šećerima, mastima i procesiranim namirnicama, organizam može postati podložniji infekcijama. Vitamin C pomaže u jačanju imunološkog sistema, ali i u prevenciji oštećenja ćelija izazvanih oksidativnim stresom, koji može biti pojačan tokom prejedanja. Izuzetno je važan prilikom uzimanja suplemenata sa željezom jer je ključan u poboljšanju njegove apsorpcije. Ima ga mnogo u citrusnom voću (narandže, limun, grejp), zeleno povrće-špinat, kupus, te u bobičastom voću( jagode, maline).
Kako uzimati vitamin C?
Vitamin C je lako iskoristiv i može se uzimati u bilo koje doba dana, uz ili bez hrane.
Ako uzimaš veće doze, preporučuje se da ih rasporediš kroz dan kako bi se izbjegle eventualne nuspojave.
Kada je ishrana tokom prazničnih dana bogata teškom hranom, vitamin C može pomoći u bržoj regeneraciji organizma.
Praznična ishrana i imunitet: šta treba imati na umu?
Za vrijeme prazničnog razdoblja, kada obroci postanu bogatiji i kalorijski sadržaj hrane raste, važno je obratiti pažnju na nekoliko faktora koji mogu uticati na tvoj imunitet:
Povećan unos hrane bogate šećerima – Praznični kolači i slatkiši su česti, ali visok unos šećera može povećati upalne procese u tijelu, što može negativno uticati na imunitet. Pokušaj da se ograničiš i umjesto toga uživaj u voću, orasima i drugim zdravim grickalicama.
Pravilna hidratacija – U žurbi i hektici prazničnih dana, lako je zaboraviti piti dovoljno vode. Ipak, hidratacija je ključna za normalnu funkciju svih organa, uključujući imunološki sistem. Pokušaj piti vodu kroz cijeli dan, a ne samo kada osjetiš žeđ.
Balans između uživanja i zdravih navika – Praznici su vrijeme opuštanja, ali pokušaj zadržati ravnotežu između uživanja u hrani i održavanja zdravih navika. Uzimanje suplemenata, poput vitamina D3, C, cinka i selena, može ti pomoći da podržiš svoj imunitet, čak i kada uživaš u bogatijim obrocima.
PROBAVA; enzimi, probiotici, prebiotici, postbiotici
Praznici su vrijeme kada se hrana i piće često konzumiraju u većim količinama nego inače, što može izazvati probavne smetnje kao što su nadutost, žgaravica, zatvor ili proljev. Promjene u prehrambenim navikama i stres također mogu negativno utjecati na rad probavnog sistema. Ali, srećom, postoji nekoliko prirodnih rješenja koja mogu pomoći u održavanju ravnoteže u probavnom sistemu.
Enzimi
Probavni enzimi ključni su za razgradnju hrane u želucu i crijevima. Oni pomažu tijelu u apsorpciji hranjivih tvari i sprečavaju nakupljanje neprobavljenih ostataka hrane, što može uzrokovati nelagodu. Uzimaju se neposredno prije ili uz obrok kako bi se našli u crijevima prije dolaska same hrane. Tijekom prazničnih dana, kad je unos hrane veći i raznoliki, dodatni enzimi mogu pomoći u lakšoj probavi te smanjiti nadutost.
Enzimi koji se najčešće koriste uključuju:
Amilaze koje razgrađuju ugljikohidrate. Lučenje amilaze započinje u usnoj šupljini (salivarna amilaza), a pankreas luči pankreatičnu lipazu u tanko crijevo gdje se nastavlja razgradnja ugljikogidrata do prostih jedinica (monosaharida).
Proteaze koje pomažu u razgradnji proteina, a u tu skupinu ulaze pepsin( luči se u želucu i aktivira ga kiseli medij), tripsin i himotripsin luči pankreas, te peptidaze u tankom crijevu razgrađuju aminokiseline.
Lipaze koje razgrađuju masti dijelimo na pankreatičnu lipazu koja razgrađuje trigliceride do glicerola i masnih kiselina i olakšava njihovu apsorpciju iz crijeva, te žučne soli koje ne predstavljaju enzime, ali pomažu lipazama u razgradnji masti.
Bromelain je skupina proteolitičkih enzima koji se prirodno nalaze u stabljici i plodu ananasa. Najpoznatiji je po sposobnosti razgradnje proteina na manje peptide i aminokiseline, čime olakšava probavu teških, proteinski bogatih obroka (npr. mesa).
Papain je proteolitički enzim koji se dobiva iz ploda i, osobito, iz mliječnog soka (lateksa) Carica papaya. Poznat je po snažnoj sposobnosti razgradnje proteina i vrlo je cijenjen u prirodnoj medicini.
Probiotici
Probiotici su živi mikroorganizmi koji pružaju koristi zdravlju crijeva. Oni pomažu u održavanju ravnoteže mikrobiote, podržavaju imunološki sistem i mogu smanjiti simptome poput nadutosti, proljeva i zatvora. Studije su pokazale da redovita konzumacija probiotika može smanjiti simptome iritabilnog crijeva i pomoći u boljoj probavi hrane (Izvor: PubMed, 2023).
Probiotici se mogu naći u mnogim fermentiranim namirnicama poput jogurta, kefira, kimchija i kiselih krastavaca, ali također i u obliku dodataka prehrani. Preporučuje se uzimanje na prazan stomak ili 2h nakon obroka. Mogu se koristiti 7-10 dana uz antibiotike ili dugotrajno za održavanje zdravlja mikrobiote.
Među njima se posebno izdvajaju dvije velike i najistraženije skupine: Lactobacillus i Bifidobacterium. Također kod akutnih proljeva veliku ulogu ima vrsta gljivice Saccharomyces boulardii koja u sinergiji sa dobrim bakterijama daje najbolje rezultate.
Lactobacillus – probiotici gornjeg dijela probavnog sistema
Rod Lactobacillus jedan je od najpoznatijih i najraširenijih probiotika. Ove bakterije razgrađuju laktozu i proizvode mliječnu kiselinu, zbog čega održavaju optimalnu pH ravnotežu i sprječavaju razvoj štetnih bakterija. Svoje djelovanje najviše ispoljavaju u tankom crijevu, a važni su i za urogenitalni trakt žena. Najpoznatije vrste su: rhamnosus GG, acidophilus, reuteri, plantarum.
Bifidobacterium – probiotici debelog crijeva
Bifidobacterium su dominantne bakterije u crijevima novorođenčadi, posebno one koje su dojene. Kod odraslih i dalje igraju ključnu ulogu, posebno u debelom crijevu, gdje pomažu razgraditi vlakna i proizvoditi kratkolančane masne kiseline (SCFA), važne za zdravlje crijevne sluznice. Najpoznatije vrste su: lactis, longum, bifidum i breve.
Zajedno daju širu i snažniju podršku probavi i imunitetu, što je razlog zašto se ova kombinacija najčešće nalazi u modernim probiotičkim formulama.
Saccharomyces boulardii
Jedinstvena vrsta korisne gljivice koja se godinama koristi za prevenciju i liječenje akutnih proljeva. Za razliku od bakterijskih probiotika, S. boulardii prirodno je otporna na želučanu kiselinu i antibiotike, što je čini posebno učinkovitom kod naglih probavnih smetnji koje se često javljaju za vrijeme praznika. Djeluje tako što smiruje hiperaktivna crijeva, veže i neutralizira toksine, obnavlja crijevnu sluznicu te smanjuje gubitak vode i elektrolita.
Prebiotici: hrana za dobru mikrobiotu
Prebiotici su vlakna koja služe kao “hrana” za dobre bakterije u crijevima. Oni potiču rast korisnih bakterija, kao što su Bifidobacterium i Lactobacillus, koje poboljšavaju probavu i podržavaju imunološki sistem. Najvažniji su inulin, pektin te rezistentni škrob.
Prebiotici se nalaze u namirnicama poput:
Cjelovitih žitarica (npr. zob, ječam)
Banane
Bijeli i crni luk
Asparagus i artičoke
Postbiotici: proizvodi probiotskih bakterija
Postbiotici su biološki aktivni spojevi koje proizvode probiotici tokom svog rasta i metabolizma. Ovi spojevi imaju protuupalna svojstva i mogu pomoći u jačanju crijevne barijere, smanjenju stresa na probavni sistem i poticanju zdravlja imunološkog sustava.
Neki od postbiotika uključuju kratkolančane masne kiseline (npr. butirat), koji su od pomoći u smanjenju upale u crijevima i mogu poboljšati probavu.
Iako postbiotici nisu tako široko dostupni kao probiotici i prebiotici, dodaci prehrani koji sadrže postbiotike mogu se naći na tržištu i koristiti za podršku zdravlju probavnog sistema.
Preporuke za održavanje zdravlja probavnog sistema tokom praznika
Uključite fermentirane proizvode u prehranu: Jogurt, kefir, kimchi mogu pomoći u održavanju zdrave crijevne flore.
Pazite na ravnotežu prebiotika i probiotika: Kombinujte hranu bogatu prebioticima (poput vlakana i povrća) s probioticima za optimalnu probavu.
Konzumirajte enzime ako je potrebno: Ako ste skloni probavnim smetnjama, razmislite o dodacima prehrani koji sadrže probavne enzime.
Uživajte u umjerenosti: Iako praznici donose obilje hrane, pokušajte ne pretjerivati s unosom alkohola i teških obroka.
STRES I UMOR; izazovi organizma na kraju godine
Kraj godine često nosi povećanu količinu obaveza – poslovne rokove, društvena događanja, prazničnu pripremu i financijske pritiske. Uz to dolazi i promjena rutine, manje sna, neredovita prehrana i emocionalni umor. Sve zajedno dovodi do pojačanog stresa, nervne napetosti i fizičke iscrpljenosti.
U takvim razdobljima organizmu je potrebna dodatna podrška. Tri prirodna saveznika koja se često preporučuju su magnezij, ašvaganda i L-teanin.
Kraj godine često nosi povećanu količinu obaveza – poslovne rokove, društvena događanja, prazničnu pripremu i financijske pritiske. Uz to dolazi i promjena rutine, manje sna, neredovita prehrana i emocionalni umor. Sve zajedno dovodi do pojačanog stresa, nervne napetosti i fizičke iscrpljenosti.
U takvim razdobljima organizmu je potrebna dodatna podrška. Tri prirodna saveznika koja se često preporučuju su magnezij, ašvaganda i L-teanin.
Magnezij je ključan mineral za rad nervnog sistema. Nedostatak može dovesti do mišićne napetosti, nesanice, umora te pojačane nervoze. Dnevne suplementacija magnezijem ide od 300mg do 500mg, a najbolji oblici su:
Magnezij bisglicinat – najbolji za stres, spavanje i osjetljiv želudac
Magnezij citrat – za opuštanje mišića i kod zatvora
Magnezij malat – za energiju i umor
Odlično ga je uzimati navečer zbog opuštajućeg efekta.
Ašvaganda (Withania somnifera) jedan je od najpoznatijih adaptogena – biljaka koje pomažu tijelu da se prilagodi stresu. Tradicionalno se koristi za obnavljanje energije, hormonsku ravnotežu i mentalnu stabilnost. Aktivne supstance koje ispoljavaju ljekovito djelovanje su iz skupine witanoida, alkaloida, sitoindozida, saponina. Djeluju tako što aktiviraju GABA receptore te smanjuju aktivnost HPA ose (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda) te na taj način:
smanjuju razinu hormona stresa (kortizola)
ublažavaju osjećaj anksioznosti i napetosti
poboljšavaju san i oporavak
podržavaju mentalni fokus i otpornost na stres
smanjuju osjećaj adrenalnog “pregorijevanja” u stresnim razdobljima
Idealna je za ljude koji se kraj godine osjećaju emocionalno i fizički iscrpljeno. Dnevna doza ide od 240mg do 60mg/dan, a na tržištu se može naći u prahu ili u kapsulama.
L-teanin je prirodna aminokiselina iz zelenog čaja koja djeluje umirujuće, ali bez sedativnog učinka. Djeluje tako da:
brzo smanjuje nervozu i unutarnju napetost
potiče alfa-valove u mozgu (stanje opuštene budnosti)
poboljšava koncentraciju
smanjuje fizičke simptome stresa (lupanje srca, unutarnji nemir)
može pomoći kod stresne nesanice
L-teanin se općenito smatra sigurnim i dobro se podnosi kada se uzima u odgovarajućim dozama. Većina zdravih odraslih osoba može uzimati između 200 – 500 mg dnevno.
ZAKLJUČAK
Kroz praznični period najvažnije je slušati potrebe vlastitog tijela i praviti male, ali pametne korake koji čuvaju energiju i zdravlje. Vitamini i minerali mogu biti snažna podrška imunitetu, dok pravilna probava, uz pomoć enzima i probiotika, pomaže da se osjećamo laganije i vitalnije. Uz to, važno je prepoznati znakove stresa i umora te na vrijeme uvesti kratke pauze, kvalitetan san i umirujuće rutine. Praznici su izazovni, ali i lijepi — zato je briga o sebi najbolji poklon koji možemo sebi dati. Kao vaš farmaceut, preporučujemo da birate provjerene proizvode, slušate svoje tijelo i po potrebi potražite stručni savjet. Zajedno možemo učiniti da praznični period bude zdraviji i uravnoteženiji.

