Zdravlje srca

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, ali dobra vijest je da se veliki dio rizika može prevenirati pravilnim životnim navikama, redovnim mjerenjem ključnih parametara i pravovremenim reagovanjem. Srce je najvažniji mišić u tijelu, a njegovo zdravlje zavisi od niza faktora – od krvnog pritiska i lipidnog statusa, do nivoa fizičke aktivnosti i adekvatnog unosa nutrijenata koji podržavaju rad srčanog mišića. U nastavku donosimo pregled najvažnijih aspekata brige o srcu, zasnovan na relevantnim smjernicama i stručnim izvorima. Naš cilj je educirati Vas pouzdanim i provjerenim informacijama.

KRVNI PRITISAK-Ključni pokazatelj zdravlja srca

Krvni pritisak je sila kojom krv djeluje na zidove arterija, a njegova hronična povišenost (hipertenzija) jedan je od najvećih faktora rizika za srčani i moždani udar. Ono što hipertenziju čini posebno opasnom jeste činjenica da najčešće ne daje simptome – zato je nazivaju i „tihim ubicom“.

Krvni pritisak se sastoji od dvije vrijednosti: sistolnog i dijastolnog pritiska, a obje pružaju važne informacije o radu srca i stanju krvnih sudova. Sistolni predstavlja pritisak u arterijama u trenutku kada se srce kontrahira i potiskuje krv u organizam. Povišenje uglavnom ukazuje na krutu i manje elastičnu arterijsku stijenku, što je povezano sa aterosklerozom i starenjem krvnih sudova.

Dijastolni pritisak predstavlja pritisak u arterijama između otkucaja, kada se srce opušta i puni krvlju. Povišeni dijastolni pritisak može ukazivati na povećeni periferni vaskularni otpor i češći je kod mlađih odraslih. Dugotrajno povišene vrijednosti doprinosе oštećenju malih krvnih sudova i mogu povećati rizik od hipertrofije lijeve komore.

Referentne vrijednosti

Normalno: <120/80 mmHg
Visok-normalno: 120–139 / 80–89 mmHg
Hipertenzija: ≥140/90 mmHg (mjeriti više puta)

Kako pravilno mjeriti krvni pritisak?

Opušteno sjediti 3–5 minuta prije mjerenja.
Manžetnu postaviti u visini srca.
Raditi 2 mjerenja u razmaku od jedne minute i uzeti prosjek.
Voditi dnevnik pritiska, posebno kod pacijenata na terapiji.

Savjeti za regulaciju pritiska:

Smanjiti unos soli na <5 g/dan (WHO).
Pravilna tjelesna masa – smanjenje težine za 5–10% snižava sistolni tlak za 5–10 mmHg.
Povećati unos kalijuma (voće, povrće), dovoljan unos magnezija.
Redovna fizička aktivnost (više o tome u nastavku)

Holesterol – “dobar” i/ili “loš”

Holesterol je vrsta lipida koja se prirodno nalazi u svakoj ćeliji našeg tijela. Iako ga često doživljavamo kao „neprijatelja srca“, holesterol je esencijalan za brojne procese: izgradnju ćelijskih membrana, sintezu hormona (kortizola, estrogena, testosterona), vitamina D i žučnih kiselina potrebnih za probavu masti.

Oko 70–80% holesterola proizvodi jetra, a ostatak potiče iz hrane. Problem nastaje kada tijelo proizvodi ili unosi više holesterola nego što mu je potrebno — tada dolazi do nagomilavanja u krvnim sudovima, što predstavlja osnovu za razvoj ateroskleroze.

LDL – loš holesterol

LDL (low-density lipoprotein) prenosi holesterol iz jetre prema tkivima. Kada je njegov nivo povišen, višak LDL-a se taloži u zidovima arterija gdje formira aterosklerotske plakove.

Ovi plakovi s vremenom:

sužavaju krvne sudove,
smanjuju protok krvi,
mogu puknuti i dovesti do infarkta miokarda ili moždanog udara.

LDL je najvažniji terapijski cilj, jer njegovo smanjenje dokazano redukuje kardiovaskularni rizik.

HDL – dobar holesterol

HDL (high-density lipoprotein) djeluje kao „čistač“ krvnih sudova. On prikuplja višak holesterola iz arterija i vraća ga jetri, gdje se razgrađuje. Zbog ove funkcije HDL štiti krvne sudove od ateroskleroze.

Međutim, bitno je naglasiti da visok HDL nije uvijek zaštitni faktor – nova istraživanja pokazuju da izuzetno visoke vrijednosti ne moraju značiti manji rizik, dok su niske vrijednosti gotovo uvijek faktor rizika.

Lipidni status-referentne vrijednosti

Prema evropskim smjernicama:

Ukupni holesterol

Poželjno: <5.0 mmol/L
Visok: >6.2 mmol/L

LDL holesterol

Opća populacija: <3.0 mmol/L
Povišen rizik: <1.8 mmol/L
Vrlo visok rizik (preboljeli infarkt/angina, dijabetes s komplikacijama): <1.4 mmol/L

HDL holesterol

Žene: >1.2 mmol/L
Muškarci: >1.0 mmol/L

Trigliceridi

Idealno: <1.7 mmol/L

Ateroskleroza je dugotrajan proces stvaranja masnih naslaga u krvnim sudovima. Počinje oštećenjem endotela (unutrašnjeg sloja arterija), najčešće zbog:

povišenog krvnog pritiska,
pušenja,
oksidativnog stresa,
povišenog šećera,
hronične upale,
povišenog LDL holesterola.

LDL čestice ulaze u oštećeni endotel, oksidišu i pokreću upalni proces. Tijelo pokušava da „zakrpi“ oštećenje, stvarajući plak. Ako plak pukne, stvara se krvni ugrušak (tromb) koji može u potpunosti zatvoriti krvni sud — što dovodi do infarkta ili moždanog udara.

Hrana bogata holesterolom: crveno meso, iznutrice, punomasni sirevi i jaja sadrže značajne količine holesterola.
Preporučeni dnevni unos je <300 mg, a kod osoba s kardiovaskularnim rizikom <200 mg/dan. Treba naglasiti da unos ovakve hrane ne utiče mnogo na nivo holesterola jer su ove masti lahko probavljive, za razliku od trans-masnih kiselina koje se nalaze u masnoj, prženoj hrani ( hamburgeri, pomfrit, čips, slatkiši) koje značajno mogu narušiti zdravlje naših krvnih sudova.

Omega-3 masne kiseline – zaštita krvnih sudova i stabilnost holesterola

Omega-3 masne kiseline (posebno EPA i DHA) imaju snažan kardioprotektivni učinak. Djeluju protuupalno, poboljšavaju elastičnost krvnih sudova i pomažu u održavanju zdrave razine triglicerida. Redovna suplementacija omega-3 masnih kiselina ili njihov unos putem prehrane (ulje lana i repice, losos, skuša, sardine, lanene i chia sjemenke te morske alge) smanjuje rizik od ateroskleroze, stabilizira srčani ritam i podržava normalnu funkciju mozga i vida.

Omega-3 su posebno važne kod osoba koje imaju povišene trigliceride, metabolički sindrom ili malo ribe u svakodnevnoj ishrani. Njihova uloga u balansiranju odnosa „dobrog“ i „lošeg“ holesterola čini ih jednim od najvažnijih suplemenata za zdravlje srca. Naša ishrana je bogatija sa omega-6 masnim kiselinama, te se treba nastojati održati odnos između ove dvije komponente. Idealan odnos bi bio 2:1 (omega-6 : omega-3), ali taj odnos često ide i do 16:1.

Dnevni unos omega-3 je 2.5g/dan,od čega bi EPA i DHA trebale da budu 400-500mg. Zbog nedostatka ovih masnih kiselina u prehrani najčešće se savjetuje suplementacija, pogotovo kod osoba sa kardiovaskularnim rizicima.

Fizička aktivnost – temelj zdrave cirkulacije i jačanja srca

„Kretanje je najjednostavnija prevencija bolesti srca.“

European Society of Cardiology (ESC), Cardiovascular Prevention Guidelines.

Redovna fizička aktivnost jedan je od najefikasnijih načina za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Aktivnost jača srčani mišić, poboljšava protok krvi, smanjuje krvni pritisak i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine. Preporuke kardiologa i svjetskih zdravstvenih organizacija jasno ističu:

150 minuta umjerene aktivnosti sedmično (brzo hodanje, bicikl, plivanje)
ili
75 minuta intenzivne aktivnosti (trčanje, aerobik).

Fizička aktivnost povećava nivo HDL („dobrog“) holesterola, a smanjuje LDL („loši“) holesterol i trigliceride. Osim toga, smanjuje stres i poboljšava ukupno mentalno zdravlje – što je također važan faktor u očuvanju zdravlja srca.

Koenzim Q10 i Crvena riža-prirodni duo za zdravlje srca i stabilan holesterol

Koenzim Q10 (ubikinon ili ubikinol) prirodni je antioksidans koji se nalazi u svakoj ćeliji, ali najviše u ćelijama srca, jer im je za rad potrebna velika količina energije. Q10 pomaže u zaštiti srca od oksidativnog stresa, smanjuje umor i poboljšava toleranciju na fizički napor.

Posebno je važan za osobe koje koriste statine, jer statini smanjuju nivo Q10 u organizmu, što može dovesti do slabosti i bolova u mišićima. Suplementacija koenzimom Q10 može poboljšati energiju, smanjiti nuspojave terapije i podržati funkciju srčanog mišića.

Crvena fermentirana riža sadrži monakolin K, prirodnu supstancu koja djeluje slično statinima — inhibira enzim HMG-CoA reduktazu, ključan za sintezu holesterola u jetri. Dokazano smanjuje LDL („loši“) holesterol te doprinosi poboljšanom lipidnom profilu.

Crvena riža idealna je za pacijente koji imaju blago do umjereno povišen holesterol, a žele prirodnu alternativu terapiji. Međutim, važno je da se koristi pod nadzorom ljekara i farmaceuta, posebno kod osoba koje već uzimaju statine ili imaju oštećenje jetre.

30–100 mg dnevno za opće zdravlje i antioksidativnu podršku
100–200 mg dnevno kod osoba koje koriste statine ili imaju izražen umor
Do 300 mg u posebnim slučajevima, samo po preporuci ljekara

Najbolje se uzima uz obrok koji sadrži masti, jer se tako poboljšava apsorpcija.

10 mg monakolina K dnevno
(najčešća klinički ispitana i efikasna doza)
Ne preporučuje se trudnicama, dojiljama, osobama s oboljenjima jetre, onima koji koriste statine ili određene lijekove koji utiču na jetru.

Zaključak – snažno srce je rezultat svakodnevnih, pametnih izbora

Zdravlje srca ne zavisi od jedne navike, jednog suplementa ili jedne odluke — ono je zbir malih, dosljednih koraka. Pravilna ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama, redovna fizička aktivnost i stabilne vrijednosti holesterola temelj su prevencije srčanih oboljenja. Suplementi poput koenzima Q10 i crvene riže mogu biti vrijedan dodatak, posebno kod osoba sa povećanim rizikom ili već narušenim lipidnim statusom.

Za najbolje rezultate, važno je kombinovati ove strategije uz savjetovanje sa farmaceutom i redovne kontrole krvne slike, krvnog pritiska i lipidnog profila. Srce pamti svaku našu odluku — zato svaki dan dajmo prednost zdravim navikama i izborima koji ga jačaju i štite.

ZDRAVLJE SRCA